Džihad u islamu: Razbijanje mitova i istinsko značenje Džihad je jedan od najčešće pogrešno shvaćenih i zloupotrebljavanih koncepata u islamu. U ovom članku ćemo istražiti pravo značenje džihada prema učenju ehli sunnet vel džemata, razbiti uobičajene mitove, i objasniti njegovu ulogu u životu savremenih muslimana.  Definicija džihada Riječ “džihad” (arapski: جهاد) doslovno znači “borba” ili “napor“. U islamskom kontekstu, to je duhovni, moralni, i po potrebi, fizički napor na Allahovom putu. Vrste džihada Prema učenjacima ehli sunnet vel džemata, postoje nekoliko vrsta džihada:  1. Džihad-un-nefs (Borba protiv samog sebe) Ovo je najveći džihad, koji uključuje:Borbu protiv vlastitih strasti i negativnih osobinaStalni rad na samousavršavanju i duhovnom rastu 2. Džihad bil-ilm (Borba znanjem) Ova vrsta džihada podrazumijeva:Sticanje i širenje islamskog znanjaBorbu protiv neznanja i pogrešnih tumačenja islama 3. Džihad bil-mal (Borba imetkom) Ovo uključuje:Trošenje imetka na Allahovom putuPodržavanje islamskih projekata i pomaganje potrebitima 4. Džihad bil-lisan (Borba jezikom) Ova vrsta džihada podrazumijeva:Pozivanje u islam (da'wa) mudrim riječimaBorbu protiv nepravde kroz govor i pisanje  5. Džihad bil-jed (Borba djelom) Ovo uključuje:Aktivno učešće u poboljšanju zajedniceBorbu protiv društvenih zala kroz konkretne akcije  6. Džihad bil-sejf (Oružana borba) Ovo je posljednja vrsta džihada, koja je strogo regulirana i dozvoljena samo u određenim okolnostima:SamoodbranaBorba protiv ugnjetavanjaZaštita vjerskih sloboda Razbijanje mitova o džihadu Mit 1: Džihad znači "sveti rat" Istina: Termin “sveti rat” ne postoji u islamskoj terminologiji. Džihad je mnogo širi koncept koji primarno označava duhovnu i moralnu borbu. Mit 2: Džihad je agresivni rat protiv nemuslimana Istina: Islam zabranjuje agresiju. Oružana borba je dozvoljena samo u slučaju samoodbrane ili borbe protiv tiranije. Mit 3: Džihad je obavezan za sve muslimane Istina: Oružani džihad nije obavezan za sve muslimane. Duhovni džihad je, međutim, obaveza svakog muslimana.  Džihad u savremenom kontekstu 1. Fokus na unutarnji džihad U današnjem svijetu, muslimani su pozvani da se fokusiraju na džihad-un-nefs, kontinuirano radeći na poboljšanju svog karaktera i jačanju svoje veze s Allahom. 2. Obrazovanje i širenje znanja Džihad bil-ilm je posebno važan u eri dezinformacija. Muslimani trebaju sticati i širiti ispravno znanje o islamu.  3. Društveni aktivizam Džihad bil-jed i džihad bil-lisan se mogu manifestirati kroz društveni aktivizam, rad na poboljšanju zajednice i borbu protiv nepravde mirnim sredstvima. 4. Humanitarni rad Džihad bil-mal se može prakticirat kroz humanitarni rad i podršku projektima koji doprinose dobrobiti društva. Pravila džihada prema ehli sunnet vel džematu Kada je riječ o oružanom džihadu, ehli sunnet vel džemat naglašava stroga pravila:Mora biti proglašen od strane legitimnog autoritetaMora imati pravednu svrhu (samoodbrana, borba protiv ugnjetavanja)Mora biti posljednje sredstvo nakon što su iscrpljene sve mirne opcijeCivili, žene, djeca, starci i vjerski objekti moraju biti pošteđeniPrekomjerna sila je zabranjenaMirovni sporazumi se moraju poštovati  Zaključak Džihad, prema učenju ehli sunnet vel džemata, je višedimenzionalan koncept koji primarno označava unutarnju borbu za samousavršavanje i napore za poboljšanje društva. Iako uključuje aspekt fizičke borbe, to je strogo regulirano i ograničeno na specifične okolnosti.U savremenom kontekstu, muslimani su pozvani da prakticiraju džihad kroz kontinuirano obrazovanje, moralno usavršavanje, društveni aktivizam i humanitarni rad. Razumijevanje pravog značenja džihada je ključno za razbijanje štetnih stereotipa i promociju istinskih islamskih vrijednosti mira, pravde i...Više info

Šta je šerijat i kako se primjenjuje u modernom vremenu Šerijat, islamski pravni sistem, često je pogrešno shvaćen i pogrešno predstavljen u savremenom diskursu. U ovom članku ćemo istražiti šta šerijat zaista predstavlja prema akidi ehli sunnet vel džemata, njegove izvore, glavne ciljeve i kako se može razumjeti i primjenjivati u kontekstu modernog svijeta. Definicija šerijata Šerijat (arapski: شريعة) doslovno znači “put” ili “staza“. U islamskom kontekstu, to je sveobuhvatan sistem božanskog zakona i etike koji pokriva sve aspekte muslimanskog života. Izvori šerijata Prema ehli sunnet vel džematu, glavni izvori šerijata su:Kur'an – primarni i nepogrešivi izvorSunnet – praksa i učenja Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)Idžma – konsenzus islamskih učenjakaKijas – analogno zaključivanje Glavni ciljevi šerijata (Mekasid eš-šerija) Šerijat ima pet glavnih ciljeva, koje je definisao imam El-Gazali:Zaštita vjere (din)Zaštita života (nefs)Zaštita razuma (akl)Zaštita potomstva (nesl)Zaštita imovine (mal) Glavne oblasti šerijata 1. Ibadat Ova oblast pokriva propise vezane za obožavanje Allaha, uključujući:NamazPostZekatHadž 2. Muamelat (Međuljudski odnosi) Ova oblast obuhvata:Bračno pravoNasljedno pravoTrgovinsko pravoKrivično pravo Primjena šerijata u modernom svijetu 1. Fleksibilnost i prilagodljivost Ehli sunnet vel džemat naglašava da šerijat nije rigidan sistem, već fleksibilan okvir koji se može prilagoditi različitim vremenima i okolnostima. Ovo se postiže kroz:Idžtihad (nezavisno pravno zaključivanje)Primjenu principa maslaha (javnog interesa)Uzimanje u obzir urf (lokalnih običaja) koji nisu u suprotnosti s osnovnim principima islama 2. Prioritizacija ciljeva šerijata U modernom kontekstu, učenjaci ehli sunnet vel džemata naglašavaju važnost razumijevanja i primjene mekasid eš-šerije (ciljeva šerijata) umjesto doslovne primjene propisa bez razumijevanja njihove svrhe. 3. Građanski zakoni i šerijat U mnogim muslimanskim zemljama, šerijat koegzistira s građanskim zakonima. Ovo može uključivati:Primjenu šerijata u porodičnom pravuIntegraciju islamskih finansijskih principa u ekonomski sistemKorištenje šerijatskih principa u arbitraži i medijaciji  4. Etički okvir Za muslimane koji žive u nemuslimanskim zemljama, šerijat prvenstveno služi kao etički okvir za lično ponašanje i donošenje odluka, a ne kao zvanični pravni sistem.  Izazovi i pogrešna shvatanja 1. Pogrešno izjednačavanje hududa s cijelim šerijatom Često se šerijat pogrešno svodi samo na hudud kazne, zanemarujući njegov širi etički i pravni okvir.  2. Nerazumijevanje konteksta Mnogi propisi šerijata se moraju razumjeti u njihovom historijskom i društvenom kontekstu, a ne primjenjivati doslovno bez razmatranja savremenih okolnosti. 3. Politizacija šerijata Zloupotreba šerijata u političke svrhe često dovodi do njegovog pogrešnog tumačenja i primjene. Zaključak Šerijat, prema učenju ehli sunnet vel džemata, predstavlja sveobuhvatan i fleksibilan sistem božanskog zakona koji ima za cilj osigurati dobrobit ljudi u ovom i budućem životu. Njegova primjena u modernom svijetu zahtijeva duboko razumijevanje njegovih ciljeva, izvora i metodologije, kao i sposobnost da se njegovi principi kontekstualiziraju u savremenim okolnostima.Ključno je razumjeti da šerijat nije samo skup rigidnih pravila, već dinamičan sistem koji pruža etički i pravni okvir za muslimane da žive u skladu sa svojom vjerom, istovremeno doprinoseći dobrobiti društva u cjelini. Pravilno shvaćen i primijenjen, šerijat može biti izvor pravde, milosti i duhovnog rasta za pojedince i zajednice u 21....Više info

5 Stubova Islama: Značenje i Praksa u Svakodnevnom Životu 5 stubova islama predstavljaju temeljne principe islamske vjere i prakse. Ovi stubovi su ključni elementi koji definišu život muslimana i pružaju okvir za duhovni i moralni razvoj. U ovom članku, detaljno ćemo istražiti svaki od pet stubova, njihovo značenje i kako ih muslimani mogu implementirati u svakodnevnom životu. 1. Šehadet (Svjedočenje vjere) Šehadet je prvi i najvažniji stub islama. To je izjava vjere koja glasi: “La ilahe illallah, Muhammedun resulullah” (Nema drugog boga osim Allaha, a Muhammed je Njegov poslanik).Značaj: “Šehadet je temelj islamske vjere, potvrđujući vjerovanje u jednog Boga (tawhid) i prihvatanje Muhammeda kao posljednjeg Božijeg poslanika.”Praksa u svakodnevnom životu:Redovno ponavljanje šehadeta kao podsjetnik na svoju vjeruRazmišljanje o značenju šehadeta i kako ono utiče na naše postupkeŽivljenje života u skladu s ovom izjavom, izbjegavajući širk (pridruživanje partnera Allahu)  2. Namaz Namaz se odnosi na obavezne molitve koje muslimani obavljaju pet puta dnevno.Značaj: “Namaz je direktna veza između vjernika i Allaha, pružajući priliku za duhovnu obnovu i traženje upute.”Praksa u svakodnevnom životu:Organiziranje dnevnog rasporeda oko vremena namazaUčenje o pravilnom obavljanju namaza i kontinuirano poboljšavanje svoje prakseKorištenje namaza kao prilike za meditaciju i smirenje uma 3. Zekat Zekat je godišnji doprinos određenog postotka bogatstva za pomoć siromašnima i potrebitima.Značaj: “Zekat pročišćava bogatstvo, promoviše socijalnu pravdu i smanjuje ekonomske nejednakosti u društvu.”Praksa u svakodnevnom životu:Vođenje evidencije o svojim finansijama kako bi se pravilno izračunao zekatRazvijanje svijesti o potrebama zajednice i kako zekat može pomoćiRedovno davanje dobrovoljne sadake pored obaveznog zekata 4. Post u mjesecu Ramazanu Post se odnosi na post tokom svetog mjeseca Ramazana, od zore do zalaska sunca.Značaj: “Post razvija samokontrolu, empatiju prema siromašnima i jača duhovnu vezu s Allahom.”Praksa u svakodnevnom životu:Priprema za Ramazan kroz postepeno povećavanje dobrovoljnih postova tokom godineKorištenje lekcija naučenih tokom Ramazana u svakodnevnom životu, poput umjerenosti u jelu i kontrole temperamentaPrakticiranje zahvalnosti za blagoslove koje imamo 5. Hadž (Hodočašće u Mekku) Hadž je godišnje hodočašće u Mekku koje je obavezno jednom u životu za sve muslimane koji su fizički i finansijski sposobni.Značaj: “Hadž simbolizira jedinstvo muslimanske zajednice i podsjeća vjernike na jednakost svih ljudi pred Allahom.”Praksa u svakodnevnom životu:Štednja i planiranje za obavljanje hadžaUčenje o obredima hadža i njihovom duhovnom značenjuPrimjena lekcija hadža, poput jednostavnosti i bratstva, u svakodnevnom životu Zaključak: Pet stubova islama pružaju sveobuhvatan okvir za život muslimana. Kroz redovnu praksu ovih stubova, vjernici mogu ojačati svoju vezu s Allahom, razviti moralni karakter i doprinijeti dobrobiti svoje zajednice. Važno je razumjeti da ovi stubovi nisu samo rituali, već vodič za holistički način života koji obuhvata duhovne, moralne i društvene aspekte. Implementacija ovih stubova u svakodnevni život zahtijeva predanost, disciplinu i kontinuirano učenje. Međutim, nagrada za ovu predanost je duboko ispunjavajuć i smislen život u skladu s islamskim učenjima.  Facebook-f Youtube Linkedin-in...Više info

Halal hrana: Sve Što Trebate Znati Halal hrana, termin koji dolazi iz arapskog jezika i znači “dozvoljeno”, odnosi se na hranu koja je u skladu s islamskim prehrambenim zakonima kako je definirano u Kur'anu. Koncept halala obuhvata ne samo vrstu hrane koja se konzumira, već i cijeli proces pripreme i rukovanja hranom. Ovaj vodič pruža detaljan pregled šta čini halal hranu, njen značaj, i gdje možete pronaći halal opcije. Šta je Halal Hrana? Halal hrana uključuje bilo koju hranu ili piće koje je dozvoljeno prema islamskom zakonu. To obuhvata: Meso i Perad: Životinje moraju biti zaklane od strane muslimana koji priziva ime Allaha (Boga) tokom procesa. Klanje mora biti izvršeno oštrim nožem kako bi se osiguralo brzo i humano usmrćivanje. Dodatno, životinja mora biti zdrava u trenutku klanja. Plodovi Mora: Generalno se smatraju halal, iako postoje debate oko određenih vrsta poput školjki. Biljna Hrana: Voće, povrće, žitarice i orašasti plodovi su halal, osim ako nisu kontaminirani haram (zabranjenim) supstancama. Mliječni Proizvodi: Moraju poticati od halal životinja i biti bez haram dodataka poput određenih vrsta želatine. Namirnice koje su haram uključuju svinjetinu, krv i životinje koje nisu zaklane prema islamskim pravilima. Alkohol i opojna sredstva su također strogo zabranjeni​. Značaj Halal Certifikacije Halal certifikacija je proces koji potvrđuje da prehrambeni proizvodi zadovoljavaju islamske prehrambene zakone. Certifikacija uključuje temeljne provjere sastojaka, procesa obrade i pakovanja. Ovo osigurava da muslimanski potrošači mogu s povjerenjem konzumirati ove proizvode. Organizacije kao što su Centar za certificiranje halal kvalitete pružaju halal certifikaciju i promoviraju halal proizvode. Gdje Pronaći Halal Hranu Halal hrana je široko dostupna, služeći ne samo muslimanskim potrošačima već i onima koji su zainteresirani za visoke standarde higijene i kvalitete hrane. Mnogi restorani i supermarketi nude halal certificiranu hranu, a online platforme kao što su Halalko.si pružaju praktičan pristup halal mesu i drugim proizvodima​. Prednosti Halal Hrane Iako se halal hrana prvenstveno konzumira iz religijskih razloga, ima i nekoliko percipiranih koristi: Humano Tretiranje: Metoda klanja je dizajnirana da minimizira patnju životinje. Čistoća i Čistoća: Halal smjernice osiguravaju da je hrana čista i bez štetnih supstanci. Osiguranje Kvalitete: Procesi halal certifikacije često uključuju rigorozne provjere, osiguravajući visoke standarde kvalitete​. Zaključak Razumijevanje halal hrane uključuje više od samog znanja o tome šta je dozvoljeno jesti. Ono obuhvata poštivanje religijskih praksi i posvećenost etičkoj i čistoj proizvodnji hrane. Bilo da ste musliman koji se pridržava prehrambenih zakona ili neko ko je zainteresiran za istraživanje različitih kulinarskih tradicija, halal hrana nudi niz ukusnih i etički proizvedenih...Više info

Hazreti Omer r.a. Serija Hazreti Omer sa prevodom na bosanski jezik. Mali uvid u desavanja za vrijeme i nakon Allahovog poslanika Muhammeda s.a.w.s. Omer ibn El-Hattab, Ebu Hafs, je bio drugi od četvorice odabranih halifa. Prvi ko je ponio titulu emirul-mu’minin/vladar pravovjernih. Poslanik ga je nazvao El-Faruk, što znači onaj koji rastavlja istinu od neistine. Bio je hrabri i odvažan ashab čija se pravednost navodi kao primjer, najstrožiji u vjeri, čak se spominje da bi mu se i šejtan sklanjao s puta. Prije prelaska na islam bio je prvak u plemenu Kurejš i među onima koji su bili najviše uvažavani. Bio je utjecajan u svome narodu, pa je Allahov poslanik sallallahu alejhi we sellem, učio ovakvu dovu: “Allahu moj, pomozi islam sa jednim od dvojice Omera!” U drugoj predaji stoji: “Allahu moj, pomozi islam sa onim koji je Tebi draži od ove dvojice: Omer ibn El-Hattabom ili Ebu Džehlom (Amr) ibn Hišamom!” Allahu je draži bio Omer ibn El-Hattab i on je primio islam, prije Hidžre na pet godina. Prije prelaska na islam je bio strah i trepet za muslimane a kada je prešao na islam bio im je velika pomoć i rasterećenje. Zbog toga Abdullah ibn Mes’ud radijallahu anha kaže: “Nismo smjeli javno klanjati pored Kabe sve dok Omer nije primio islam.”¹ Ikrime kaže: ” Islam se ispoljavao tajno sve dok Omer nije postao musliman.” ¹ El-Isabe, od Ibn Hadžera, 3/511 Ovako Omer radijallahu anha, priča o sebi prije nego što je prihvatio islam: “Izašao sam jednog dana da ometam i uznemiravam Muhammeda sallallahu alejhi we sellem, pa sam ga zatekao u haremu, pored Kabe. Stao sam iza njega a on je počeo učiti suru El-Hakka. Ja sam se divio ljepoti Kur’anskog stila, pa sam u sebi rekao: ‘Tako mi Allaha on je pjesnik, kao što kažu Kurejšije.’ Tada je Poslanik sllallahu alejhi we sellem proučio ove Kur’anske ajete: ‘ Kur’an je, doista, govor objavljen plemenitom Poslaniku, a nije govor nikakva pjesnika – kako vi nikako ne vjerujete! ‘¹ Omer tada u sebi reče: ‘ Muhammed je vračar.’ Tada Muhammed sallallahu alejhi we sellem prouči ovaj ajet: ‘A nije govor nikakva vračara – kako vi malo razmišljate! ‘² I tako je Muhammed sallallahu alejhi we sellem proučio suru do kraja. Tada je islam ušao u moje srce.”³ U jednoj predaji Omer radijallahu anha kaže: “Znam da je sa Poslanikom sallallahu alejhi we sellem bilo svega trideset i devet ljudi, pa sam ja bio četrdeseti musliman. Nakon toga je Allah obznanio Svoju vjeru, pomogao Svoga poslanika i uzdigao Islam.”⁴ ¹ Sura El-Hakka, 40.-41. ² Sura El-Hakka, 42. ³ Ovu predaju je zabilježio Ahmed, pogledaj El-Isabe od Ibn Hadžera, 3/511. ⁴ Hil-jetul-evlija’, 1/41. Halifa je postao trinaeste godine po hidžri, na dan Ebu Bekrove radijallahu anha, smrti sa njegovom preporukom. Unjegovo vrijeme se počeo računati hidžretski kalendar i uspostavljenje bejtul-mal, muslimanski budžet. Naredio je da se sagrade gradovi Kufa i Basra,u današnjem Iraku. U njegovo vrijeme na novčanicama je pored ostalog pisalo: „El-hamdulillah,“ ili „La ilahe illelah“, ili „Muhammedun resulullah“. Na njegovom prstenu je bilo ispisano: „Omere, dovoljna ti jesmrt kao opomena“. Uvažavao je omladinu, pa kaže Zuhri: „Kada bi Omera zadesila neka problematična situacija onda bi se konsultovao sa mladićima, želeći se okoristiti njihovom oštroumnošću.“[1] Bilo mu je dozvoljeno da za vrijeme Poslanikovog života sudi. U jednoj predaji stoji da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: „Čuvajte se Omerove srdžbe, jer se Allah ljuti zbog toga.“[2] [1]El-E’alam od Ziriklija 5/45 [2]El-E’alam od Ziriklija 5/45 Omer radijjallahu anha je bio najpriznatiji ashab, nakon Ebu Bekra radijjallahu anha, na što nam ukazuje i sljedeći slučaj koji prenosi Bera’ ibn Azib radijjallahu anha pa kaže: „Nakon bitke na Uhudu Ebu Sufjan se popeo na uzvišenje i glasno povikao: ‘Je li Muhammed živ?’ Poslanik sallallahu alejhi we sellem reče ashabima da mu ne odgovaraju. On to upita još dva puta, a niko mu nije ništa odgovarao. On zatim povika: ‘A je li Ebu Bekr živ?’I to je tri puta upitao a niko od muslimana mu nije odgovarao. Tada Ebu Sufjan ponovo povika i upita: ‘A je li Omer ostao živ?’ I to je tri puta pitao a muslimani mu nisu ništa odgovarali. Ebu Sufjan tada reče: ‘Znači da smo se ove trojice riješili. Omer se tada nije mogao suzdržati, pa povika: ‘Slagao si, o Allahov neprijatelju! Evo ovdje Allahovog Poslanika, Ebu Bekra i mene, svi smo živi i tebe sa nama čeka težak dan…’ “[1] Bio je vrlo pronicljiv što potvrđuju sljedeći tekstovi Alija radijjallahu anha kaže: „Govorili smo da melek govori preko Omerovog radijjallahu anhum jezika.“ Ovu izreku pojašnjava sljedeći hadis u kojem Poslanik sallallahu alejhi we sellem kaže: „Allah dželle šanuhu je učinio da istina bude u Omerovom srcu i na njegovom jeziku.“[2] [1]Hil-jetul-evlija , 1/39. [2]Hil-jetul-evlija , 1/42. Abdullah ibn Omer radijjallahu anha prenosi da je njegov otac Omer rekao: „Moje mišljenje je Allah dželle šanuhu podržao u tri slučaja: vezano za Mekami-Ibrahim, propis hidžaba i slučaj zarobljenika na Bedru.“ Prenosi se da je Omer predložio da se pored Mekami-Ibrahima klanja, pa je objavljen Kur’anski ajet u kojem se naređuje da se nakon tavafa klanja dva rekata pored Mekami-Ibrahima. Također je Kur’anski tekst podržao Omera po pitanju obaveznosti pokrivanja žena i njegovo mišljene o zarobljenicima na Bedru je bilo ispravnije. Također je poznat događaj kada je umro glavni munafik Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, Poslanik sallallahu alejhi we sellem je pozvan da mu klanja dženazu-namaz. Kada se Poslanik sallallahu alejhi we sellem primakao želeći da mu klanja dženazu, prišao je Omer radijallahu anha i rekao: „Allahov Poslaniče, pa zar ćeš njemu klanjati dženazu a on je radio to i to i govorio to i to?“ I nabrojao je njegove postupke. Poslanik sallallahu alejhi we sellem se blago osmjehnuo i rekao: „Pusti me Omere, meni je dato da izaberem i ja sam izabrao.“ Mislio je Poslanik sallallahu alejhi we sellem na Kur’anski ajet o munaficima: „Molio ti za njihov oprost ili ne molio, pa čak kad bi molio sedamdeset puta, za njih, Allah im neće oprostiti.“ Poslanik tada reče: „Kada bih znao da će im Allah oprostiti ako budem molio više od sedamdeset puta, ja bih molio više od sedamdeset puta. “Tada je Poslanik sallallahu alejhi we sellem njemu klanjao dženazu, ispratio ga i stajao pored njegovog kabura (moleći za njega). Mnogi su se začudili Omerovoj hrabrosti da se protivi Poslaniku sallallahu alejhi we sellem. Nije prošlo malo vremena nakon toga pa je objavljen ovaj Kur’anski ajet: „ Nemoj više nikom od njih klanjati, niti stajati pored njihovog kabura.“ Tako da Poslanik sallallahu alejhi we sellem više nije klanjao dženazu nikom od munafika za svoga života.[1] [1]Hil-jetul-evlija’ 1/42. U vrijeme Omerovog hilafeta islam se proširio na mnoge strane svijeta, pa se kaže da je u njegovo vrijeme sagrađeno dvanaest hiljada minbera.[1] Ebu Lu’lu’ Fejruz koji je bio perzijskog porijekla je ubio Omera radijjallahu anha napavši ga sa leđa, za vrijeme sabah namaza. Ubo ga je nožem te je Omer radijjallahu anha nakon tri dana preselio na ahiret. Dok je ležao na smrtnoj postelji, poslao je svog sina do Aiše radijallahu anhi sa ovakvim pitanjem: „Reci joj ovako: ‘Pita te Omer ibn El-Hattab da li mu dozvoljavaš da se ukopa pored dvojice svojih drugova?’“ Nije rekao: „Pita te emirul-mu’minin.“, da ona to ne bi razumjela kao naredbu. Ona mu je tada odgovorila: „Mislila sam sačuvati to mjesto za sebe, ali ću ga ustupiti tebi.“ [1]El-E’alam od Ziriklija 5/45. Izvor:...Više info

MAJKA I BABO Zaspali bi, kao i svake večeri. Majka i babo ostali bi malo duže budni. Mali sobičak. Nama dovoljan. Klanjala bi se jacija, a onda na počinak. Zimsko doba. Dan onako kratak, pa noć brzo stigne. Stigne tako i umor. Te večeri ne mogodoh zaspati. Oslušnuh razgovor koji će mi života cijelog ostati zapamćen, koji će mi u srcu ostati. “Mejro, imam još par poslova za obaviti, pa će i plata”, veli babo. “Hvala Allahu. Biće svega. Samo nek je insan živ i zdrav”, majka će onako polahko, dok sprema sobu. “Ostalo je još malo da sakupim i biti će dovoljno barem za početak da Merimu i Muhameda od školujemo.” Zarosiše oči… “Biće, ako Bog da, biće. Samo nek je s hajrom, pošteno, Allah će dati.” Te večeri, nakon tog razgovora, majka i babo zaspali su. Ja nisam. Ostala sam budna… I razmišljala. Očiju rosnih, Allahu zahvaljivala, na blagodati roditelja. Majka je domaćica bila. Babo radio na dnevnicu. Odškolovali su nas. Ostvarili su ono što su nanijetili. … i uvijek je bilo tačno ono majčino, “… samo nek’ je s hajrom, nek’ je pošteno, Allah će dati.” Riječi su koje na svoje evlade prenesoh kao životno pravilo. Majko… Babo… Allah vas Džennetom obradovao. Amin Ya Rabbi.” Slika: nepoznat autor (ako neko zna neka nam dostavi...Više info

Udruzenje za promicanje pozitivnih vrijednosti “Oaza” iz Tuzle, predstavlja vam svoj kratkometrazni film pod nazivom ” CRVENE RUZE ULICE”. Realizator filma je produkcijska kuca ” FILMARK” iz Tuzle. Veliku pomoc pri samoj realizaciji imao je i sam direktor produkcije Ilijas Jahic. Idejni tvorac i scenarista Muhammed Mahmutovic kroz ovaj kratkometrazni film, nastojao je skrenuti paznju o zloupotrebi oruzja, nepropisnoj voznji i nepostojanju saobracajne kulture, koja je jedan od ozbiljnih problema sirom svijeta, a tako i u nasoj zemlji. Film se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu filma, radi se o kobnim posljedicama ishitrene reakcije, dok se u drugom dijelu radi o koristima savjesnog ponasanja. Snimatelj Jasmin Jatic. Za reziju su se pobrinuli Jasmin Jatic i Muhammed Mahmutovic, a montazu je uradio Mario Stjepic. Film ” CRVENE RUZE ULICE” premijerno je prikazan u kinima: Lukavac, Kalesija, Banovici, Tuzla film festival i cak dvije projekcije u kinu Cinestar. Jos jednom se zahvaljujemo udruzenju “Oaza” bez kojih ovaj film ne bi ugledao ” svjetlo dana” . Iskreno se nadamo da ce vam se film svidjeti i da cemo svi izvuci neku pouku iz njega. Zapratite YouTube Scenarist...Više info

Alkohol i Jabuka Film by Muhamed Mahmutovic. Zapratite njihov YouTube Scenarista...Više info